Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Štivo

100 godina školstva u dramskoj umjetnosti
(od 1896. do 1996. i malo dalje)

Otvori sve | Zatvori sve

Akademija dramske umjetnosti

Akademija kazališne umjetnosti slijednik je svih glumačkih škola koje su do 1950. godine djelovale. Akademija kazališne umjetnosti je utemeljena kao visokoškolska ustanova 1950. godine, a tijekom svog razvoja mijenjala je naziv u Akademija kazališne i filmske umjetnosti, Akademija za kazalište, film i televiziju i Akademija dramske umjetnosti.

Studij Glume i Kazališne režije, s kojima akademija započinje svoje visokoškolsko djelovanje, uspostavljaju 1950. godine elektori dr. Branko Gavella, dr. Drago Ivanišević i Ranko Marinković koji biraju prve nastavnike i postavljaju nastavni program. U tom prvom razdoblju na akademiji je uz Gavellu nastavu glume vodio i Vlado Habunek. Na samom početku na akademiji je postojao i studij Scenografije koji je vodio Kamilo Tompa.

Uz nastavnike za umjetničku nastavu oblikovan je korpus nastavnika za teorijsku nastavu koji uz Marinkovića i Ivaniševića čine i prvi rektor dr. Josip Škavić, dr. Slavko Batušić, dr. Bratoljub Klaić, dr. Mihovil Kombol, a kasnije je angažiran dr. Vinko Tecilazić. Kao asistenti na području teorijskih predmeta počinju 60-ih godine raditi i dr. Vlatko Pavletić, dr. Nikola Batušić, dr. Vladan Švacov i dr. Đurđa Škavić. U to su vrijeme nastavnici vanjski suradnici dr. Vladimir Vratović, dr. Vladimir Filipović i dr. Jakov Bratanić.

Početkom 60-ih godina nakon smrti dr. Branka Gavelle vodstvo akademije preuzima Kosta Spaić. Uz Spaića nastavu glume vode kao stalni ili pak honorarni nastavnici Joško Juvančić, Georgij Paro i Božidar Violić. Juvančić je stalni nastavnik od 1960. godine, Violić od 1971. godine, a Paro od 1986. godine. Krajem 60-ih odnosno početkom 70-ih godina kao nastavnici glume dolaze Tomislav Durbešić, Izet Hajdarhodžić, Božidar Violić i Drago Krča, a kao asistent Angel Palašev. Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina dolaze kao nastavnici glume Tomislav Radić, Rade Šerbedžija, a kao asistenti Damir Munitić i Maja Freundlich. Krajem 80-ih za nastavnika na glumi dolaze Matko Sršen i Neva Rošić, a kao asistent Krešimir Dolenčić. Šerbedžija i Dolenčić su samo kraće vrijeme bili stalni nastavnici na akademiji. Sredinom 90-ih godina za nastavnike na glumi dolaze Joško Ševo, Koraljka Hrs i Želimir Mesarić, a zatim i Helena Buljan.

Na Scenskom govoru nastavnici su Mila Turić, Zlatko Crnković i Antun Lonza. Lonza i Crnković dolaze na akademiju kao stalni nastavnici tek početkom odnosno krajem 80-ih godina. Uz Tomislava Rališa koji je na Akademiji prvotno angažiran kao asistent, a zatim i nastavnik, početkom 2000-ih za nastavnika na Scenskom govoru dolazi Suzana Nikolić, a za asistenta Ivana Buljan.

Scensko kretanje od 70-ih godina vodi Ivica Boban, a za pojedine discipline bili su tijekom godina angažirani vanjski nastavnici kao na pr. Milko Šparnblek, Tihana Škrinjarić, Mare Sesardić, Antun Marinić, Ivan Ivančan i dr. Krajem 90-ih mare Sesardić dolazi za stalnog nastavnika.

Od 60-ih godina kao vanjski suradnici su angažirani dr. Ante Peterlić s područja filma i Nada Šoljan, Engleski jezik, koje predaju i danas. Kraće vrijeme na akademiji je radio kao nastavnik scenograf Miše Račić.

Nastavnik glazbe na svim akademijinim studijima je Bogdan Gagić od 1964. godine, a početkom 2000-ih tu nastavu preuzima Neven Frangeš.

Od sredine 70-ih godina osim u Zagrebu akademija je imala dislocirani studij glume i to s dvije generacije u Osijeku, dvije u Splitu i s jednom generacijom studenata u Rijeci. Osim nastavnika iz Zagreba nastavu su izvodili i umjetnici iz tih sredina kao i sveučilišni nastavnici s osječkog, splitskog i riječkog sveučilišta. Isto tako 60-ih je godina na akademiji školovana generacija studenata glume na makedonskom jeziku.

Početkom 80-ih godina u nastavu glume uvode se elementi nastave vezani uz rad na filmu. Tu nastavu vode prvotno Krešo Golik i Branko Ivanda nastavnici s filmskih odsjeka, a nakon što se duže vrijeme nije odvijao rad sa studentima glume za film i televiziju, Tomislav Radić je od početka 90-ih godina postavio nove nastavne elemente koji rezultiraju konkretnim filmskim ili elektroničkim nastavnim produkcijama.

Niz je istaknutih kazališnih umjetnika svih generacija koji su od jednog semestra do višegodišnjeg angažmana radili kao nastavnici Glume, Scenskog govora ili Scenskog kretanja. Među nastavnicima na studiju glume su kao vanjski suradnici od 60-ih godina pa nadalje neko vrijeme djelovali Dino Radojević, Davor Šošić, Josip Marotti, Ilija Đuvalekovski, Mustafa Nadarević, Miro Šegrt, Ivica Kunčević, Zlatko Bourek, Vanja Drach, Vladimir Gerić, Helena Buljan, Edi Majaron, dr. Ivo Škarić i dr.

Studij kazališne režije bitno je povezan sa studijem glume odmah od osnutka. Prvotno je bio dvogodišnji studij uz uvjet diplomiranja na nekom drugom fakultetu, a od 1963. godine izvodi se kao četverogodišnji studij. Temeljna umjetnička nastavna produkcija na studiju izvođena je pod mentorstvom dr. Branka Gavelle, Koste Spaića, Georgija Para, Božidara Violića, Tomislava Durbešića i Tomislava Radića. Nastava Radiofonije, kao sastavnice studija Kazališne režije i radiofonije, uvodi se 1966. godine, a vodi ju kontinuirano dr. Nikola Vončina. Kako je radiofonski iskaz i dio nastave glume dr. Vončina je mentor i tim studentima. Nakon Tomislava Durbešića, od početka 200-ih godina nastavu Kazališne režije vode Matko Sršen, Ozren Prohić i Branko Brezovac.

Studij filma i televizije na poticaj tadašnjeg rektora akademije Koste Spaića organizira 1968. godine Ante Babaja. Studij filmske režije integriran je u četverogodišnji studij kazališne režije. Nakon dvije godine zajedničkog studija studenti se opredjeljuju za studij kazališne režije i radiofonije ili studij filmske režije. Nakon nekoliko generacija studij filmske i televizijske režije postaje samostalni četverogodišnji studij.  Uz Babaju na studiju Filmske i televizijske režije filmsku režiju predaje Dušan Vukotić te kasnije i Krešo Golik (od 1979.), a televizijsku režiju Mario Fanelli i Ivan Hetrich. Disciplinom scenarija bavi se filmski redatelj Zvonimir Berković, a televizijskih Zora Dirnbach. Berković, koji od početka 70-ih djeluje kao stalni nastavnik, uspostavom studija dramaturgije više se veže uz nastavu na tom odsjeku. Teoriju i povijest filma predaje prof. dr. Ante Peterlić.

Na Babajin poziv Nikola Tanhofer 1969. godine koncipira i utemeljuje studij Filmskog i televizijskog snimanja, a studij Filmske i televizijske montaže, prvo kao dvogodišnji, a zatim kao četverogodišnji, utemeljuju iste godine dr. Branko Belan i Radojka Tanhofer.

U sklopu filmskih studija kao vanjski nastavnici stručnih filmskih predmeta od prvih dana djeluju istaknuti filmski stručnjaci Vjekoslav Smetko, ing. Zora Smetko, ing. Albert Pregernik, Miljenko Dörr, Tea Brunšmidt, Ivanka Forenbacher i dr.

Početkom 70-ih godina počinje se sa sustavnim uvođenjem mladih u nastavu. Angažman mladih redatelja i snimatelja Lordana Zafranovića, Rajka Grlića i Živka Zalara, koji su završili 70-ih godina visoku filmsku školu u Pragu (FAMU) bio je zbog njihovih tadašnjih autorskih htijenja kratkotrajan i privremen. Zafranović i Grlić su angažirani kao vanjski suradnici, a Zalar kao asistent na Odsjeku filmskog snimanja.

Sredinom 70-ih počinje pomlađivanje nastavnika na filmskom odjelu akademije. Za asistente dolaze netom završeni studenti prvih generacija filmske kamere, montaže i režije zagrebačke akademije Enes Midžić, Maja Rodica-Virag i Nenad Puhovski kao i mladi filmski teoretičar Hrvoje Turković. Širenje i pomlađivanje nastavničkog kadra na filmskim studijima nastavlja se početkom 80-ih godina kada na akademiju dolaze redatelji Branko Ivanda i Milivoj Puhlovski, montažerka Ingeborg Fülepp i snimatelj Krešimir Mikić. Sredinom 80-ih godina dolaze snimatelj Goran Trbuljak i montažer Martin Tomić.

Početkom 90-ih godina dolazi do velike smjene nastavnika. U mirovinu odlaze Dušan Vukotić, Krešo Golik, Ante Babaja i Nikola Tanhofer. Filmsko-televizijski odjel ADU dolaze kao nastavnici redatelji Zoran Tadić, Bruno Gamulin i Zrinko Ogresta te snimatelji Silvestar Kolbas i Boris Popović, a nakratko i Rajko Grlić. Tada dolazi i dramaturg mr. Ivo Škrabalo. Svi nastavnici koji su od sredine 70-ih godina došli na akademiju, osim Zorana Tadića i Hrvoja Turkovića su potekli s Akademije dramske umjetnosti.

Studij Dramaturgije utemeljuju 1977. godine dr. Vladan Švacov, dr. Nikola Batušić i dr. Vlatko Pavletić. Taj je studij kako na teorijskim tako i na umjetničkom planu jednako okrenut ka kazališnim tako i filmsko-televizijskim studijima. Na tom studiju djeluju kao nastavnici Ivan Kušan (od 1881.), Zvonimir Berković, dr. Đurđa Škavić, dr. Vjeran Zuppa (od 1984.), dr. Hrvoje Turković, a od 90-ih godina Nedeljko Fabrio, Sibila Petlevski, a potom Davor Žmegač i Goran Tribuson. Kao nastavnik vanjski suradnik angažiran je i dr. Branko Hečimović.

Studij produkcije započinje 2001. godine, a vode ga nastavnici Vedran Mihletić, Damir Terešak i Darko Lukić.

Veći je broj nastavnika vanjskih suradnika bio angažiran na stručnim i teorijskim kolegijima posebice otvaranjem filmskih studija. Tako na akademiji predaju ili su predavali određeno vrijeme i dr. Radovan Ivančević (prktički od osnutka filmskih studija), Mladen Pejaković, Branko Šomen, dr. Tonko Maroević, dr. Muradif Kulenović, Drago Turina, Dinka Jeričević, dr. Zlatko Posavac, Dalibor Martinis, Ranko Karabelj, Marcel Bačić i dr.

Sredinom 70-ih godina pristupa se uređenju nastavnih prostora te adaptaciji tavana i podruma za administrativne odnosno nastavne potrebe koje pokreću i vode dekani prof. dr. Vladan Švacov i prof. dr. Nikola Batušić. Zahvaljujući maru narednog dekana prof. Tomislava Radića tada se obavlja i dio restauratorskih radova kojima je dijelom vraćen prvobitni izgled i uresi stepeništa i prostora pred velikom dvoranom u I. katu. Vraćanje prvobitnog izgleda reprezentativne velike dvorane ostavljeno je zbog velikog obima radova i ozbiljnosti zahvata za bolja vremena.

Početkom 80-ih godina, u nedostatku boljeg prostora, prizemna aula akademije se pregrađuje u televizijski studio s pripadajućom režijom i elektroničkom montažom. Studio je opremljen s rashodovanom c/b elektroničkom opremom Televizije Zagreb. Nakon dotadašnje nastave koja se u svom praktičnom vidu odvijala u studijima televizije ili pak s amaterskom tehnikom, akademski TV-studio temelj je razvitku ne samo nastave već i vlastite nastavne produkcije. U sklopu opremanja Univerzijade 1987. godine akademski TV-studio opremljen je elektroničkom tehnologijom u vrijednosti od 350.000 DM. Oprema je u poluprofesionalnom standardu U-matic za snimanje i obradbu slike u boji. Naredno tehnološko, a time i nastavno poboljšanje događa se u razdoblju 1994. - 1996. kada akademija uz donaciju Instituta Otvoreno društvo dobiva elektroničku opremu u vrijednosti od 250.000 DM. Uz servis stare postojeće tehnike te nekoliko kompleta S-VHS kamera za reportažna snimanja opremljena je u S-VHS sustavu A/B roll montaža Svi planovi uvođenja elektroničke opreme realizirani su prema projektima prof. Nenada Puhovskog, dugogodišnjeg voditelja odnosno pročelnika televizijske katedre.

Bitni tehnološki, ali i nastavni pomak uvođenje je sustava nelinearne AVID montaže na Odsjeku montaže.

Sukladno zacrtanim odrednicama akademija djeluje javno kao aktivni sudionik umjetničkoga i kulturnoga života. Akademija je jedan od utemeljitelja Dana hrvatskoga filma kao i Nagrade hrvatskoga glumišta. Kazališna nastavna produkcija sastavnica je kazališnoga života u Hrvatskoj. Ona brojem izvedenih naslova konkurira zagrebačkoj profesionalnoj produkciji, a godišnje je vidi oko 2.000 gledatelja. Filmsko-televizijska nastavna produkcija je dugi niz godina poslije HTV-a najobimnija u Hrvatskoj. Ona se predočuje javnosti putem Hrvatske televizije, prezentacijom na Danima hrvatskog filma te posebnim projekcijama. Značajno je sudjelovanje akademije, nastavnika i studenata na filmskim festivalima, kazališnim susretima i umjetničkim radionicama u Europi gdje se uspoređuju dometi i iskustva akademija te prikazuju filmovi i ispitne predstave.

Od 1950. do 1994. godine na akademiju se na svim odsjecima upisalo 1053, a diplomiralo je 574 studenata.

Akademija dramske umjetnosti je aktivni član međunarodnih udruga CILECT (Centre International de Liason des Ecole de Cinema et de Television) Bruxelles, IIRT (Instituto Internationale per la Ricerca Teatrale) Venezia, IFIRT (International Federation for Theatre Research) London i ELIA (European League of Institutes of the Arts) Amsterdam.

Akademija i Sveučilište u Zagrebu

Uz vlastite vrijednosti koje samostalno razvija već jedno stoljeće, s rektorima koje je sama birala, Akademija dramske umjetnosti je prihvatila trostoljetnu tradiciju Sveučilišta u Zagrebu i u njegovo članstvo pristupa 1979. godine. Time se Akademija dramske umjetnosti otklonila od ideje iz 50-ih godina o utemeljenju Umjetničkog sveučilišta u kojemu bi bila u zajedništvu s Akademijom likovnih umjetnosti i Muzičkom akademijom. Više je razloga tome otklonu. Prvotni i najraniji je bio u opreci snažnih umjetničkih ličnosti u 50-im godinama koje su za sebe željele vodstvo, ali i želja za neovisnošću samih akademija.

Zakonskom odredbom krajem 70-ih godina akademije su izgubile neovisnost i potpisale samoupravni sporazum o udruživanju u Sveučilište u Zagrebu. U svojem djelovanju u tom krugu akademijama su se iskazale prednosti pripadanja sveučilištu, ali to je bio i kvalitativni dobitak za samo Sveučilište.

U početku svog djelovanja na Sveučilištu akademije su rješavale svoje specifične probleme kroz tzv. Sekciju umjetničkih akademija, a krajem 80-ih godina ustanovljen je uz prorektore za znanost i za nastavu prorektor za umjetnost. Prvi prorektor bio je nominalno akademski slikar Ferdinand Kulmer, profesor Likovne akademije, no on nije formalno stupio na dužnost. Naredni prorektori bili su profesor Muzičke akademije dirigent Igor Gjadrov (1988. - 1990.), a potom profesor Akademije dramske umjetnosti akademski snimatelj Enes Midžić (1991. - 1996.). Položaj prorektora za umjetnost je statutarno ukinut 1996. godine.

Umjetničke akademije Sveučilišta u Zagrebu duboku su ukorijenjene u nacionalnu umjetnost i kulturu kao povijesna, jedina i temeljna visoka umjetnička učilišta na području glazbe, dramske umjetnosti i likovnih umjetnosti. Ono što se u svojoj ukupnosti i pojedinosti na sveučilištu naziva znanost, tome je umjetnost adekvatno i posebno područje. Bogate i časne povijesti, umjetničke akademije tvore pretpostavku kontinuiteta i razvoja umjetnosti i umjetničke misli. One usmjeravaju nadarene u iskazivanju individualnog talenta dajući im akademsku naobrazbu. Umjetnička naobrazba temelji se na individualnom i grupnom radu nastavnika i studenata kroz ostvarenje umjetničkih zadaća nastavnoga programa, a protkana je zasadama teorijske nastave. Umjetnička nastava uvažava potrebe pojedinog studenta a pretpostavlja savladavanje zanatskoga umijeća pojedinog umjetničkog područja, nesputani razvoj i autorski izraz studenta. Nastava se odvija pod mentorstvom najistaknutijih hrvatskih umjetnika. Nastavnici umjetničkih područja istaknuti su sudionici svekolikog umjetničkog života Hrvatske, a znanstvenici su nositelji razvoja znanstvene misli na područjima njihove djelatnosti. Sukladno povijesnim odrednicama akademije djeluju javno kao aktivni činitelji umjetničkog, znanstvenog i kulturnog života Hrvatske i njihov su nedjeljiv dio.

‹ Prethodno poglavlje