Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Štivo

Profesija snimatelj

Otvori sve | Zatvori sve

O filmskom nazivlju

Pri prvoj pojavi pokretnih slika u kontinentalnoj Hrvatskoj film se je nazivao ili opisivao kao žive ili živuće fotografije odnosno živuće slike. Sam se je pak filmski uradak nazivao i žive slike na kinematografu. U kolokvijalnom govoru znao se je rabiti i naziv gibljive slike. U Dalmaciji se filmovi jednostavno oglašavaju i kao slike, a u novinama na talijanskom jeziku quadri. Pišući tako u tisku o vrlo lijepim i uspjelim slikama ponekad se nije znalo radi li se o prikazivanju dijapozitiva ili pak filmskim snimkama [19].

Naziv film se počinje pojavljivati u oglasima tek 1912. godine. Film je odrednica širokoga značenja i ovisi o kontekstu u kome se spominje. Ona može imati značenje koje se odnosi na filmsku vrpcu, djelatnost ili pak samo djelo te tu vrstu umjetnosti. Izvorno riječ film je staroengleskoga porijekla i dolazi od filmen, a znači opna odnosno kožica. Riječ film povijesno i tehnološki označava određenu tanku površinsku prevlaku, emulziju, a u fotografiji i kinematografiji film označava savitljivu prozirna vrpcu prevučena emulzijom u kojoj se nalaze fotoosjetljivi slojevi.

Sama fotografija svoje je imenovanje dobila preko njemačkog jezika početkom 1850. god., a poslije razdoblja dagerotipija. Njemački astronom Johann Heinrich Mädler prvi je puta tiskao imenicu Photographie u Vossische Zeitung 25. veljače 1839. godine sir John Herschel [20] uvodi u svom izvješću 14. ožujka 1839. godine O umjetnosti fotografije taj naziv.

U Hrvatskoj se naziv fotografija pojavljuje prvi puta u oglasu na njemačkom jeziku koji je Ludwig Gollob, Photograph und Daguerrotypist, dao u Agramer Zeitung br. 144, 25. travnja 1850.

I za fotografiju je nađen hrvatski iskaz svjetlopis koji uvodi Bogoslav Šulek [21]. Kao pandan svjetlopisu tj. fotografiji u Nezavisnoj državi Hrvatskoj film je nazvan primjerenim hrvatskim nazivom slikopis, koji se iz više razloga nije održao. Znakovito je da u hrvatskom jeziku starije značenje riječi slikopis iskazuje izradbu slika sa svetim temama odnosno ikonografiju dok se riječ slikopisanje i slikopisalac odnosi na slikanje i slikara [22]. Prema tome iako tada prvi puta korištena za imenovanje filma ta riječ nije nezgrapna kovanica nastala u razdoblju Nezavisne države Hrvatske kako se to često navodi.

Naša je filmska praksa prepuna engleskih, njemačkih i francuskih termina i mnogo je tuđica ostalo neprevedeno, a neki termini koji postoje u hrvatskom jeziku su zanemareni. Koliki je nemar i inercija prema hrvatskom filmskom nazivlju kazuje i imenovanje onog početnog dijela filmskog djela koji je određen za naslovni prostor i obavijesti o protagonistima i stvarateljima filma. Iako za to postoji odrednica zaglavlje, mi ga usrdno nazivamo špica [23], a kada se nalazi na završetku filma odjavna špica (!).

Osim iz fotografije i tehnike mnogi su termini preuzeti iz kazališta u istom, sličnom ili pak promijenjenom značenju. Npr. jedan od njih je i rampa kojom se u kazalištu označava rub pozornice prema gledalištu odnosno tako je nazvana crta koja dijeli gledalište od pozornice. U filmskoj terminologiji rampa označava zamišljenu crtu koja spaja dva lika jedne mizanscene, a koja se u postavu kamere i snimanju ne smije prijeći kako bi se održala prostorna orijentacija među likovima.

Brojni su nazivi stranoga porijekla koji se u izvornom ili iskrivljenom obliku koriste u hrvatskoj filmskoj praksi. Radi se o rječniku koji je samodovoljan i bez uporabe hrvatskih riječi. Nerazvijenost filma i filmske industrije, nepostojanje sustavne filmske publicistike, nedostatno pisanje i prevođenje stručne literature te relativno mali krug ljudi koji se filmom profesionalno bavi neki su od temeljnih razloga tome stanju.

U tehničkoj i tehnološkoj terminologiji elektroničke kinematografije jedva da i postoje termini na hrvatskom jeziku.

‹ Prethodno poglavlje  |  Iduće poglavlje ›

 


Bilješke

[19] Duško Kečkemet: Počeci filma i kinematografije u Dalmaciji

[20] Sir John Frederick William Herschel (1792. - 1872.), engleski astronom, u kratko je vrijeme ali prije Fox Talbota dobio fiksiranu sliku na papiru. Upravo o tome, a uz 23 priložene fotografije je i njegovo izvješće kraljevskom društvu. Iz obzira prema Talbotu i njegovim postignućima u fotografiji povukao je Herschell izvješće o tome iz tiska.

[21] Dr. Bogoslav Šulek: Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja, Zagreb 1874.

[22] J. Stulić / Joakim Stulli: Rječosložje iliričko - italijansko - latinsko, Dubrovnik 1810.

[23] prema njem. Spitze - vrh, šiljak, čelo (povorke)