Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Štivo

Prve filmske snimke iz Hrvatske i prve snimke naše mornarice

Otvori sve | Zatvori sve

Prvi uočeni film

Film Salut dans les vergues je uzbudljiv, u jednom je kadru i traje 44 s. Brod naše ratne mornarice, valjda kurirski. Brik[11] Bravo[12], jedrenjak s dva jarbola (križnjak) vjerojatno iz sredine 19. stoljeća, koji je na oba jarbola razapinjao križna jedra, a na krmenom jarbolu imao i sošno jedro. Pretežito su to bili trgovački brodovi, a u ratnoj se mornarici koristio kao kurirski brod. Jedrenjak snimljen s desnog boka je vezan krmom uz bovu u moru, a pramcem je okrenut i vezan uz obalu koja se na snimci ne vidi. Uz krmu je podignut pomoćni čamac, a na pramcu je zastava austro-ugarske mornarice. U daljini odnosno dubini zaljeva kamena obala s malo makije i pokoje drvo na sljemenu brdašca. Kamera je statična, nije sasvim u "libeli" i kadar malo "visi". Total prizora koji nije sasvim korektno komponiran, te se sadržaj nalazi previše desno. Uz konopce se diže desetak pomorskih signalnih zastava. Pomorci će valjda znati što znače. Mornari u tamnim hlačama i svijetlim košuljama se hitro počinju penjati uz ljestve, razmještaju simetrično na križevima jarbola. Na donji se križ svakog jarbola razmješta po pet mornara sa svake strane jarbola, na srednji po četiri sa svake strane, a na najviši po dva sa svake stranu. Ukupno je na jarbolima 44 mornara, a još je šest poredano na kljunu pramca. Skidaju kape i tri puta ih dižu uz zrak uz pozdrave (hura). Četiri mornara, koji su dizali zastave, šetkaju se na palubi. Jedan mornar na krmi sjedi uz čamac, a uz njega je vjerojatno časnik ili dočasnik, u tamnoj uniformi koji također diže kapu. Upečatljiva scenska slika - Salut dans les vergues. Spektakularno, bolje od sletskih proslava kojih smo se nagledali u prošlom stoljeću. Mora da su mornari mnogo znoja prolili u "drilu". Svaki je treći mornar Hrvat, a ostalo su mornari iz cijele carevine. Da to je Carska i kraljevska ratna mornarica - Kaiserliche und Königliche Kriegsmarine (K. u. K. Kriegsmarine).

Carska i kraljevska ratna mornarica

U današnjoj općoj recepciji mornarica Austro-Ugarske monarhije, unutar koje smo možda bili provincija, ali i trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, kao da nije postojala i kao da nije naša.[13] Tek se kroz članke u Hrvatskom vojniku o našoj (austro-ugarskoj) mornarici, s početka 90-ih, te knjiga poslije 2000-te, dade se izvan uskih stručnih krugova razabrati dio te povijesti koji je i doveo snimatelja Društva Lumière u Šibenik i Pulu. Što je tu bilo zanimljivo za Promia i konačno braću Lumière? Njegova snimka je najstariji filmski dokument naše mornarice odnosno Carske i kraljevske ratne mornarice austro-ugarske monarhije.

Pula. Sredinom 18. st. malo je ribarsko selo okruženo malaričnim močvarama s oko 1.000 stanovnika, a odabirom za izgradnju pomorske baze austro-ugarske mornarice 1857. godine ima 3.500 stanovnika, a 1900. godine već je grad s 36.500 stanovnika. Tu je zapovjedništvo ratne luke, centar za veze, pomorsko minsko zapovjedništvo, baza hidro-zrakoplova, hidrografski ured, zvjezdarnica, Dom mornarice[14] itd. Pomoćne se baze grade u Šibeniku i Boki Kotorskoj, a uređuju i mnoge luke na Jadranu. Obala je podijeljena na zapovjedništva pomorskih područja u Trstu, Šibeniku i Herceg Novom. Carska i kraljevska ratna mornarica krajem je 19. st. suvremena je pomorska sila koju čini momčad s oko 34% Hrvata, a oko 7% ih je u časničkom kadru. Takve sile nije prije ni poslije bilo na ovim prostorima. Nakon što su krajem I. svjetskog rata mornaricu preuzeli predstavnici Narodnog vijeća Države SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca), vrlo su brzo taj ratni plijen razgrabile sile Antante.[15] Ostale su samo knjige, fotografije i filmski zapisi.

‹ Prethodno poglavlje  |  Iduće poglavlje ›

 


Bilješke

[11] Engl. brig, franc. brick i brig, njem. Brigg.

[12] Prema identifikaciji sudionika znanstvenog skupa 150. obljetnica pomorskog arsenala u Puli, Pula  8. prosinca 2006. Prema mišljenji prof. Dietera Winklera Brik Bravo nalazio se u pratnji frigate Schwarzwenberg, koja se vidi na drugim snimkama.

[13] Austro-ugarska dvojna monarhija obuhvaćala je današnju Austriju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku (Trojedna kraljevina Hrvatska, Dalmacija i Slavonija – s Bokom Kotorskom i Vojvodinom, dok su Istra i dijelovi Kvarnera pripadali austrijskim krunskim zemljama, a Rijeka i Hrvatsko primorje Mađarskoj), Sloveniju, te dijelove Poljske, Bjelorusije, Rumunjske i Italije. Istočna obala Jadrana, od Tržiča na sjeveru, do Budve na jugu, uključivala je današnju talijansku obalu s Trstom.

[14] Danas Dom hrvatske vojske.

[15] Dario Petković, Ratna mornarica austro-ugarske monarhije: brodovi u K. u. K. Kriegsmarine s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće do kraja Prvog svjetskog rata (2004.)