Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Štivo

Krunidba srpskog kralja i »Šibenska luka«
ili Arheološko istraživanje prazne filmske limenke

Otvori sve | Zatvori sve

Šibenska luka, film br. 1 Hrvatske kinoteke

Šibenska luka, HR : 1904. - k. Frank S. Mottershaw. - c/b. nt. - dok., 35 mm, 52 m. - DN 15858/3599; NTK 15870/3881; NTK 15871/3881; NTK 15872/3881 16 mm, 21 m. - DN 15859/3599; NTK 13953/3663; NTK 15869/3881; Hrvatska kinoteka.

"Šibensla luka", dio panoramske snimke

Na temelju presnimke materijala "privatnog imatelja" (Mladena Jurana) za potrebe Hrvatske kinoteke iz tehnički je loše 16 mm kopije Šibenske luke, dužine 21 m, napravljena 35 mm kopija u odgovarajućoj dužini od 52 m. Filmsku kopiju restaurirao i presnimio Ernest Gregl.

Prema toj kopiji, koja je napravljena u više tehnika i tehnologija (35 mm, 16 mm, VHS), napravljen je i opis filma koji se pod brojem 1 nalazi u knjizi Filmovi u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom državnom arhivu 1904 - 1940. Nažalost taj je opis prilično neprecizan i ne odgovara postojećem materijalu, već je opis tek nekih kadrova bez pravog redoslijeda. Nije navedeno i opisano više kadrova snimljenih s broda koji se udaljava od obale, kao i kadrova kojima je ta vožnja kombinirana s panoramskim pokretom. To je zasigurno posljedica nedovršenog rukopisa.

Međutim ono čime je ovo 'arheološko' istraživanje potaknuto krije se u napomeni koja je iznesena još na početku ovog osvrta. Pripremajući nakon smrti dr. Majcena knjigu za tisak dr. Kukuljica, urednik knjige i voditelj Hrvatske kinoteke, obraća se dr. Dejanu Kosanoviću koji u recenziji upućuje na nova istraživanja beogradskog povjesničara dr. Srđana Kneževića. Prema tim istraživanjima snimatelj filma Šibenska luka je Frank S. Mottershaw. I ništa više, a ima se o tome toliko toga reći.

Dakle, film nije snimio Noworyta već Mottershaw (tko je on, zašto i kako?), godina snimanja nije 1903. već 1904. A Willson? Zar je to sve? Nije. U komentaru priređivača se navodi da je film snimljen izvorno na 17,5 mm filmskoj vrpci, što otvara i druga pitanja. O njima kasnije.

Novu atribuciju filma preuzima dr. Mato Kukuljica u svojoj knjizi Zaštita i restauracija filmskog gradiva (2004.) te redatelj Mladen Juran u svom filmu Živuće fotografije II (2006.).

Jedan kadar nedostaje, a možda i više od toga

"Šibenska luka", kadar koji nedostaje

Međutim to ipak nije sve, bar što se tiče priče iz Hrvatske. Ni mi se sami nismo tim filmom dovoljno bavili. Zaintrigiran tim novim podacima pregledavam stare snimke i emisije o povijesti filma u Hrvatskoj u kojima nalazim još jednu nepodudarnost s našim vlastitim podacima. Ti su nam podaci bili dostupni i vidljivi ali ih nismo uočili. Gledali smo ih ali ne i vidjeli.

U televizijskoj emisiji od pred deset godina Sto godina filma, Prvo stoljeće hrvatske kinematografije (3), Oktavijan Miletić (red. Z. Sudović, 1996.) pojavljuje se još jedan kadar Šibenske luke kojeg nema ni kod Jurana, a ni u inačici u Hrvatskoj kinoteci. Nakon zadnjeg poznatog kadra kinotekine inačice filma u kadar ulazi parobrod. Očito je da film nije u potpunosti kompletiran, što začuđuje za dokument te povijesne vrijednosti. Očito u arhivi HRT-a ima nešto više, ali začudo to nije zamijećeno.

Treba tražiti dalje. Konačno dr. Kosanović govori o novim istraživanjima, možda su ona objavljena. Zašto su svojedobno Juran i Škrabalo spominjali Mottershawa i povezivali ga sa Šibenskom lukom? Krenimo od tiska u Srbiji i napisa koji se bave filmskom poviješću. Spominje li se negdje Šibenik ili Dalmacija, Noworyta (Novorita), Willson (Vilson) ili Mottershaw (Moteršo).

Od napisa koji su dostupni Internetom ističe jedan o filmu koji ima već svoje određeno mjesto u povijesti filma, onaj o krunidbi srpskog kralja Petra I Karađorđevića. Po čemu je on ponovo aktualan, po tome što su je prikazan pretendentima na srpsko ili jugoslavensko prijestolje ili po nekim filmološkim otkrićima? Neka su se imena počela vezati uz taj film. Moteršo, Vilson i Šibenik. Valja to pročitati.

‹ Prethodno poglavlje  |  Iduće poglavlje ›