Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Štivo

Krunidba srpskog kralja i »Šibenska luka«
ili Arheološko istraživanje prazne filmske limenke

Otvori sve | Zatvori sve

Šibenska luka - prvi hrvatski film

"Šibenska luka", snimka s broda

Film Šibenska luka, čiji je izvornik pohranjen u Beogradu, prvi je poznati i dostupni film snimljen u Hrvatskoj. Mnogi će znalci filma navesti godinu nastanka kao i ime autora: Stanislaw Noworyta, 1903.

Osim povijesne i dokumentarne vrijednosti, film je zapažen po panoramskim pokretima kamere kojima je snimana luka i lučki život. Ti su pokreti svojom preciznošću i dugim sigurnim panoramama, za ono vrijeme, iskazivali rad vješta i vrsna snimatelja, ali i predstavljali rijetko viđen način snimanja.

Dugi je niz godina ta snimka pripisivana hrvatskom snimatelju poljskoga podrijetla, ili Poljaku koji se skrasio u Hrvatskoj Stanislawu Noworyti. Kako je Noworita radom i životom utjelovljen u hrvatsku kinematografiju ta snimka je od višestruke nacionalne važnosti. Vođeni tom činjenicom, kao i mjestom i vremenom snimanja, smatralo se da nam je taj film izuzet iz vlasništva. Uvriježilo se u novinskim napisima o filmskom blagu koje potražujemo od Jugoslovenske kinoteke navoditi upravo taj film, ali nismo baš previše istraživali oko toga.

U povijesno značajnoj kulturnoj i umjetničkoj izvornoj filmskoj građi koju s pravom potražujemo taj nam film po građi, povijesno i kulturno pripada, ali nažalost, po svemu sudeći, ne i zakonski. Izgleda da smo godinama bili u zabludi, i o autorstvu filma i o vlasništvu izvornog materijala.

Kako hrvatskim autorima u načelu nije bilo dostupno odgovarajuće filmsko gradivo, zbivanja u prvim danima filma i ona koja tome slijede razrađuju se uglavnom uz prihvaćanje već objavljenih podataka srpskih povjesničara o prvim godinama filma. Iz tih je razloga i bilo moguće da su podaci o najranije sačuvanoj snimci s područja Hrvatske nedovoljno istraženi.

Stanislaw Noworyta

S. Noworyta

Stanislaw Noworyta (Dolina kraj Lwowa, Poljska, 1880. - Trst, 1963. ?) s 15 godina izučava fotografski zanat i kao mladić je krenuo u svijet. U Tunisu 1901. godine radi sa snimateljem Delacroixom a u Africi boravi oko godinu dana. S putujućim kinematografom Urania mađarskog snimatelja  Ferdinanda Somogya, radi na Malti i u Italiji, a 1903. godine i u Hrvatskoj. Tada su vjerojatno snimljeni filmovi Bura kod Opatije i Crikvenica koji nisu sačuvani. Odlazi u Marseilleu, kupuje kameru i 1904. godine kao snimatelj-reporter za tvrtke Gaumont iz Pariza i Raleing & Robert iz Londona snima u Kini i Indokinu. Neko vrijeme živi u Hanoju i obolijeva od malarije te se 1905. godine vraća u Poljsku.

Pri ponovnom dolasku u Opatiju 1906. godine ženi se s djevojkom koju je ranije tu upoznao. Potom putuje u Brazil, a zatim 10-tak godina živi u Italiji. U Bordighieri dok je bio ravnatelj kina patentira sustav zvučnog filma i stroja za brzo kopiranje, ali tvrtka koja je to trebala proizvoditi propada uoči Prvog svjetskog rata. Za vrijeme rata Noworyta je u Italiji kao austrijski državljanin interniran na Sardiniji, a 1919. godine vraća u Lwow gdje je proboravio tri godine.

U Hrvatsku se vraća 1922. godine i zapošljava u Jugoslavija filmu za koji snima dokumentarne filmove i reportaže i vodi tvrtkino predstavništvo u Splitu do 1926. godine. Iz tog je razdoblja i film Solin i njegove iskopine (1926.) iz serije Lijepa naša domovina. Potom se zapošljava u Školi narodnog zdravlja kao snimatelj i trik snimatelj. Godine 1930.  utemeljuje Noworyta film i snima za institucije kao što su Strossmayeova galerija, Arheološki muzej, Etnografski muzej, Zdrastveni muzej, Moderna galerija, Putnik i dr. Iste godine realizira svoj prvi zvučni film Domaći ton film (1930.) s pjevačima i sviračima. Uz to gostuje u Beogradu kao jedan je od snimatelja dugometražnog filma Sokolski slet u Beogradu koji u Zagrebu montira Milan Marjanović. Prema svom patentu iz 1908. godine Noworyta ozvučuje s gramofonskim pločama dugometražni dokumentarni film Durmitor (1930.) koji su snimili kinoamateri i planinari dr.  Branimir Gušić i  Marjana Gušić-Heneberg.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata snima u Hrvatskom slikopisu, a poslije rata nakon kraćeg rada u Jadran filmu odlazi 1950. godine iz Hrvatske. Noworyti se u Italiji gubi trag, a prema navodu  Oktavijana Miletića prodavao je poluslijep balone u Trstu.

‹ Prethodno poglavlje  |  Iduće poglavlje ›