Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Nastavnici

Silvestar Kolbas, izvanredni profesor
Filmsko i TV snimanje, Boja i svjetlo

Otvori sve | Zatvori sve

Silvestar Kolbas rođen je 1956. u Petrovcima, općina Vukovar. U Vinkovcima živi od 1961. i tamo završava srednju tehničku školu strojarskog smjera. Nakon nje, upisuje studij filmskog snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je 1982. godine i diplomirao. Živi u Zagrebu.

Po završetku studija radi kao slobodni autor fotografije za časopise i knjige, te namjenske, dokumentacijske, reklamne i igrane filmske i video projekte. Od 1982. izvanredni član Društva filmskih radnika Hrvatske. Vojni rok služi 1983. godine.

S nekolicinom kolega osniva Filmsku radnu zajednicu Delta film & video 1984. godine. Nakon kraće aktivnosti u Zajednici (snimanje namjenskih filmova i sl.) 1985. god. zapošljava se na TV Zagreb. Kao snimatelj radi za više programa - informativni, politički, obrazovni, dječji, znanstveni, dokumentarni, zabavni i dramski. Surađuje s mnogim režiserima i stječe različita, snimatelju korisna iskustva: snimao je TV drame, dokumentarne emisije, napravio stotine TV reportaža različite naravi, sudjelovao u izravnim TV prijenosima sa slobodnom, ENG kamerom. Sudjelovao i u nekoliko koprodukcijskih filmskih projekata između HTV-a i domaćih i inozemnih filmskih producenata, te snimio i nekoliko kratkih i jedan dugometražni igrani film. Tijekom 1991. godine izvještavao kao snimatelj s više ratom zahvaćenih područja Hrvatske, ponajviše iz Istočne Slavonije.

U svojem profesionalnom radu prati tehničke novosti i standarde, kao i estetska stremljenja u filmu i videu preko domaće i strane literature i savjesnim praćenjem tekućeg kinorepertoara. Također aktivno prati suvremena fotografska zbivanja (napose domaća). Uspješno profesionalno radi u više snimateljskih (fotografskih, filmskih i video) formata i tehnika.

Nagrađen je za najbolje debitantsko snimateljsko ostvarenje na Festivalu filmske kamere Manakijevi susreti u Bitoli 1989. za igrani film Ž. Tomića Diploma za smrt.

Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika, Hrvatskog društva filmskih snimatelja, kao i Hrvatskog novinarskog društva.

Stručni i umjetnički rad

Akademski snimatelj i docent na odsjeku Snimanja ADU, Silvestar Kolbas, zapažen je još za vrijeme svojih studentskih dana kao nadaren i marljiv student. Još je tada uz redovite nastavne zadaće tražio načina za dodatno usavršavanje i snimateljski rad. Već su ga studentski radovi izdvajali kao natprosječnog studenta.

Silvestar Kolbas u početku svoje profesionalne karijere radi kao slobodni fotograf i snimatelj, a po zapošljavanju na RTZ (HRT), kroz brojne emisije, reportaže, priloge i filmove izrasta u vrhunskog televizijskog snimatelja te ostvaruje impozantnu filmografiju i videografije. Taj mu rad priskrbljuju zapaženo i prestižno mjesto mepu snimateljima svoje generacije.

Impresivna je njegova filmografija/videografija koja osim dokumentarnih filmova i reportaža ima čitav niz kamermanskih ostvarenja. Taj vid snimateljskog rada iskazuje ga kao zanatski besprijekornog i discipliniranog, ali zanimljivog i nadahnutog snimatelja, koji umijeće filmske/elektroničke fotografije oplemenjuje svojim nesumnjivim darom.

Rad u nastavi, gdje studentima druge i treće godine predaje kolegij Boja i svjetlo te Filmsko snimanje III, iskazuje docenta Kolbasa kao marljivog i prilježnog nastavnika koji je otvoren poučljivosti. Zadaće koje dobiva, ili ih pak sam preuzima, prima s marom koji je otvoren s jedne strane kolegama nastavnicima u njihovoj nastavi, a s druge studentu. Preciznost i dosljednost u ispunjenju postavljenih zadaća lišena je umjetničke površnosti, bolesti kojoj smo kao nastavnici umjetničkih predmeta ponekad podložni.

Odmah po dolasku na Akademiju, kao nastavnik, svojim prijedlozima za osuvremenjivanje nastave i nastavnog procesa nastoji svoje organizacijske i radne sposobnosti iskazati na najbolji način, a za boljitak razvoja studija. Posebice se založio za redefiniciju nastave Optike koja je tijekom godina bila zanemarena.

Uz rad na Akademiji marljiv i radin Silvestar Kolbas je i nadalje uspješan na snimateljskom planu i snima od prethodnog izbora pa do danas zapažen broj dokumentarnih filmova i videospotova te reportaža. Ti ga radovi prezentiraju kao vrsnog snimatelja koji dostiže snimateljsku zrelost, a bez zamornog iskaza rutine koja je tek ponekad prednost u prosječnim uradcima bez većih ambicija. Silvestar Kolbas je snimateljski ambiciozan i mladenački znatiželjan, zanatski i istraživački zreo u propitivanju teme i primjeni snimateljskog stila.

Snimateljska vrsnost i preciznost Silvestra Kolbasa širi se i na područje publicistike. Tehnički zahtjevan piše stručne članke, a vrhunac toga rada je i priređivanje i uređivanje rukopisa prof. Nikole Tanhofera, O boji, za tisak. Znano je da je prof. Tanhofer poslije svoje knjige Filmska fotografija godinama radio na knjizi o boji na filmu. On je želio svoj rukopis proširiti s temama elektroničke fotografije no protok životnog vremena ga je u tome omeo. Tanhoferova knjiga O boji urednički je oblikovana po smrti prof. Tanhofera, a tu je zadaću još za njegova života preuzeo na sebe akademski snimatelj i docent Silvestar Kolbas. Doc. Kolbas je ne zadirući u sadržaj oblikovao knjigu s logičnim dodatkom članaka koji su u bili izdvojeni iz samog rukopisa. Osim toga njegov odabir likovnih priloga dao je tekstu novu vrijednost. On je za svoj redakcijski rad dobio punu potporu kolega koji nastavljaju Tanhoferovo djelo kao njegovi učenici i sljednici.

Značajniji fotografski radovi

Tijekom studija na ADU izlagao na izložbama, djelatnost uglavnom vezana za FAG (Filmsku autorsku grupu) ENTHUSIA PLANCK iz Samobora i festivale-izložbe Sam snimi film, na kojima 1975. i 1976. dobiva nekoliko diploma i nagrada za fotografije i dijapozitive.

1976. snima reportaže za omladinski tjednik Polet, reklamne dijapozitive za projekcije u kinodvoranama, fotografije za omote knjiga i dr.).

1977. - 1987. radi kao vanjski suradnik mjesečnika SAM svoj majstor. Snima reklamne fotografije, reportaže, fotostripove tehnoloških postupaka, hranu i pripremu hrane, arhitekturu, obrte, cvijeće, tvornice. Dvije godine radi fotoilustracije za rubriku Samova škola snimanja pod uredništvom Kreše Mikića. Radi i za većinu Samovih novih izdanja, posebno za mjesečnik TREND. Bavi se i samostalno reklamnom i industrijskom fotografijom i sudjeluje u izradi nekoliko industrijskih kataloga.

U razdoblju od 1981.-1985. intenzivno radi na projektu fotodokumentacije Stari domaći obrti u Hrvatskoj, namijenjen monografskom objavljivanju u Samu, u suradnji s hrvatskim etnografskim institucijama. Monografija nije publicirana, a obiman materijal uglavnom je arhiviran.

Od 1984. do 1988. radi za Školsku knjigu na fotografskom opremanju njihovih izdanja (dvanaestak udžbenika za osnovne i srednje škole, npr. knjige za predmete Priroda i društvo, Matematika, Fizika, Kemija, Zemljopis, čitanke hrvatskog jezika i dr.).

Od početka agresije na Hrvatsku povremeno radi foto-reportaže s ratom ugroženih područja (najviše za Nedjeljnu Dalmaciju, 1991.-1993. g.; manje i za dnevne listove).

Povremeno je radio i kao filmski fotograf (na filmovima Zorana Tadića Ritam zločina i Čovjek koji je volio sprovode).

Fotografska aktivnost u periodu 1996.-2000. uglavnom je monografskog karaktera, industrijskog i turističkog usmjerenja, vezana uz izdavačke kuće Buvina (monografije Industrogradnja, Zagreb i Lijepa naša, 3. izdanje) i Masmedia, za koju je u više navrata radio terestialne i zračne pejzažne snimke namijenjene njihovim različitim izdanjima.

Objavljivao je i fotografije po časopisima (Feral tribune, Banka, Zaposlena, Gospodarski list). Za organizaciju International Rescue Committee u više je navrata fotografski dokumentirao stanje u selima Zapadne Slavonije.

Za potrebe više redakcija HRT-a (Kolo sreće, Hugo) u periodu 1998.-2000. sudjeluje u izradi i oblikovanju naročitih ekranskih fotografskih prikaza rađenih složenom tehnikom digitaliziranja still videoslike.