Odsjek snimanja, Akademija dramske umjetnosti Zagreb
Nastavnici

Ranko Karabelj
1946.-2004.

Otvori sve | Zatvori sve

Ranko Karabelj (Zagreb, 1946.-2004.) završio je u Zagrebu osnovnu školu i Prvu gimnaziju. Na tadašnju Akademiju kazališne i filmske umjetnosti upisao se 1969. godine, u prvoj generaciji studenata filmskog i TV snimanja.

Kao stipendist RTV Zagreb zapošljava se 1975. god. kao filmski snimatelj na zagrebačkoj televiziji, gdje surađuje sa brojnim redateljima, radeći na igranim, dokumentarnim, propagandnim i obrazovnim filmovima. Kao polaznik prve generacije studenata filmskog I TV snimanja bio je i jedan od prvih školovanih snimatelja na zagrebačkoj televiziji.

Rad na televiziji za njega znači priliku za svakodnevno snimanje različitim tehnikama i u različitim žanrovima. Zahvaljujući radu na televiziji stječe neprocjenjivo snimateljsko iskustvo koje se kreće od snimanja animacije i trika, preko skrivene kamere do snimanja iz zrakoplova i helikoptera.

Osim praktičnog iskustva rad na televiziji omogućio mu je neprekidno stručno usavršavanje i upoznavanje sa novim tehnologijama. Prisustvovao je brojnim stručnim seminarima i koristio televizijsku knjižnicu za pristup stručnoj literaturi: knjigama, periodici i tehničkoj dokumentaciji.

Zahvaljujući tako stečenim teorijskim i praktičnim znanjima Ranko Karabelj spremno dočekuje prelazak sa filmske na elektroničku tehnologiju koji na televiziji započinje sredinom osamdesetih godina.

Kada se početkom devedesetih godina ukazala potreba za uvođenjem elektroničke tehnologije u nastavu filmskog i TV snimanja, Ranko Karabelj je kao vrstan poznavalac predmeta i dugogodišnji mentor mladim snimateljima na Hrvatskoj televiziji bio logičan izbor za nastavnika novog predmeta. Tako od ak. god. 1991./1992. radi kao nastavnik - vanjski suradnik za predmet Elektroničko snimanje na Akademiji dramske umjetnosti.

Umjetnička, stručna i pedagoška djelatnost

Od samog početka profesionalnog rada unosio je u televizijsku produkciju visoke estetske kriterije stečene za vrijeme studija. Zahvaljujući profesionalnoj ozbiljnosti kojom je pristupao svakom snimateljskom zadatku ubrzo je zadobio poštovanje i povjerenje suradnika: režisera, asistenata i kolega snimatelja, te biva mentor uglavnom svim novim snimateljima na Hrvatskoj televiziji u posljednjih dvadesetak godina.

Strukovni kolege koji su pratili rad Ranka Karabelja zamijetili su u njegovim djelima namjeru da sa što manje kompromisa i odolijevajući nametljivom artizmu, zahtijeva i postiže visoku likovnu vrijednost djela.

Kada je sredinom osamdesetih godina tehnologija elektroničkih kamera i elektroničko snimanje počelo potiskivati film u skoro svim vrstama televizijske produkcije, Ranko Karabelj unatoč velikog iskustva u filmskoj tehnologiji (oko 300 000 metara snimeljenog16 mm filma), prihvaća novu tehnologiju, prisustvuje brojnim stručnim seminarima, prati stručne časopise i stručnu literaturu, pokazujući otvorenost i za iskustva nove tehnologije.

Elektronička kamera postaje nezaobilazna strukovna stvarnost, pa se upravo Ranko Karabelj nameće kao logičan izbor da svoja znanja prenese studentima, tako da od 1991. uspješno radi kao nastavnik-vanjski suradnik za predmet Elektroničko snimanje na Akademiji dramske umjetnosti, pri čemu pokazuje komunikativnost i izrazitu spremnost da svoja znanja prenese novim generacijama.

Kvaliteta kojom se Ranko Karabelj istaknuo na počecima svog rada, a riječ je o kontinuiranom istodobnom senzibilitetu za tehničku i estetičku dimenziju struke, vidljiva je u konkretnom opusu autora, njegovom teorijskom diskursu, kao i u njegovom radu sa studentima. Uz natprosječnu informiranost i poznavanje tehničkih činjenica struke, Ranko Karabelj ne gubi teorijski diskurs, koji nenametljivo ali uspješno prezentira u svojim predavanjima, sugerirajući studentima istodobnu potrebu visokog profesionalizma i kreativne spontanosti.

Kako snimanje elektronskim kamerama, područje na kojem Ranko Karabelj ima respektabilna iskustva, nosi osim potrebe specifičnih tehničkih znanja i potrebu za osvještavanjem novih estetičkih kanona, u mnogome različitih od onih koji su pojavi ovog medija prethodili. Ranko Karabelj se pokazao kao vrstan nastavnik, jer upravo zbog respektabilne opće kulture i temeljitog stručnoga znanja, omogućuje studentima cjelovit uvid u područje koje im je strukovno prijeko potrebno.

Umjetnički radovi i djelatnosti

Filmovi snimljeni filmskom tehnikom, trajanje oko 30 min., producent HTV:

Dokumentarni filmovi

  • Cata Dujšin Ribar (redatelj Branko Majer)
  • Skitnje (Višnja Lasta)
  • Turopoljske ljepotice (Vesna Rajić)
  • Cestom koje nema (Branko Lentić)
  • Rudolf Matz (Mira Wolf)
  • Portret pjesnika: Luko Paljetak (Radovan Grahovac)
  • Portret pjesnika: Joško Božanić (Radovan Grahovac)
  • Renesansa u Dalmaciji (Marjan Arhanić)
  • Mirogoj (Radovan Ivančević)
  • Ilok (Željko Ivanjek)
  • Pavlini (Šime Šimatović)
  • Dubrovački ljetnikovci (Radovan Ivančević)

Igrani filmovi

  • Ivan (Radovan Grahovac)
  • Groznica (Nenad Puhovski)
  • Ružno pače (Dražen Piškorić)
  • Društvo za iznenadne radosti (Želimir Belić)
  • Nemojte me zvati Robi (Miroslav Mikuljan)
  • Grlica (Ladislav Vindakijević)

Filmovi snimljeni elektroničkom tehnikom, trajanje oko 30 min., producent HTV:

  • Jurica Murai (Mladen Raukar)
  • Povijest zdravstva u Hrvatskoj I-III (Bogdan Žižić)
  • Modri biser Rovinja (Danko Volarić)
  • Reljef (Miljenko Bukovčan)
  • Geologija (Miljenko Bukovčan)
  • Igor Gjadrov (Mladen Raukar)
  • Vladimir Kranjčević (Branko Ivanda)
  • Sena Jurinac (Branko Ivanda)
  • Miro Belamarić (Branko Ivanda)
  • Pavica Gvozdić (Ante Rozić)
  • Zagrebački kvartet (Ante Rozić)
  • Boris Papandopulo (Ante Rozić)
  • Oba su pala (Vladimir Tadej)
  • Židovska općina u Zagrebu (Mira Wolf)
  • Gorski kotar (Dominik Zen)
  • Istra (Jovica Šego)
  • Zlatna dolina (Jovica Šego)
  • Institut Rugjer Bošković (Srđan Segarić)
  • Meteorologija I-IV (Dominik Zen)